Budući farmaceuti i klimatska akcija: Studija o ekološkoj održivosti u farmaceutskom obrazovanju
Informacije o studiji
Autori: Kingston Rajiah, Annabelle McArthur
Institucija: School of Pharmacy and Pharmaceutical Sciences, Ulster University, Sjeverna Irska
Objavljeno: International Journal of Clinical Pharmacy, novembar 2025
Tip studije: Kvalitativna studija sa polu-strukturiranim intervjuima
Sažetak
Ova kvalitativna studija istražuje percepcije studenata farmacije o ekološkoj održivosti u njihovom obrazovanju i budućim profesionalnim ulogama. Istraživanje otkriva značajan jaz između svijesti studenata o važnosti ekološke održivosti i njene stvarne integracije u farmaceutski kurikulum.
Cilj studije
Istražiti percepcije studenata farmacije o ekološkoj održivosti unutar njihovog obrazovanja i budućih profesionalnih uloga, fokusirajući se na:
- Njihovu svijest o ekološkim pitanjima u farmaciji
- Stavove prema ekološkoj održivosti
- Percipirane prepreke za integraciju održivosti
- Omogućavajuće faktore za integraciju održivosti u farmaceutsko obrazovanje i praksu
Metodologija
Dizajn: Eksplorativna kvalitativna studija koristeći induktivnu tematsku analizu prema Braun i Clarke pristupu
Uzorak i prikupljanje podataka
| Karakteristika | Detalji |
|---|---|
| Broj učesnika | 16 studenata |
| Polna distribucija | 8 ženskih, 8 muških |
| Godište studija | Po 4 studenta iz svake godine (1-4) |
| Period prikupljanja | Januar - Maj 2025 |
| Trajanje intervjua | Prosjek 45 ± 10 minuta |
| Saturacija podataka | Postignuta na 14. intervjuu |
Glavni rezultati: Šest identifikovanih tema
Pregled šest glavnih tema
Glavni nalaz: Studenti svih godina izvještavaju o nedostatku strukturirane nastave o ekološkoj održivosti.
Ključne karakteristike:
- Održivost se rijetko spominje u predavanjima
- Nikada nije dio ispita ili procjene
- Pokrivanje je fragmentirano i sporadično
- Nema dosljednosti kroz godine studija
Glavni nalaz: Svijest studenata fokusirana je uglavnom na odlaganje i pakovanje, sa malo prepoznavanja širih farmaceutskih uticaja.
Fokus studenata:
- Inhalatori (posebno MDI): Zbog ugljeničnog otiska i hidroflurokarbon propelenta
- Blister pakovanja: Problemi sa reciklažom plastike i folije
- Otpad lijekova: Pravilno odlaganje neiskorištenih lijekova
Ograničena svijest o:
- Proizvodnji aktivnih farmaceutskih ingredijenata (API)
- Farmaceutskom zagađenju vodenih tokova
- Emisijama u lancu snabdijevanja
- Energetski intenzivnoj proizvodnji
Glavni nalaz: Studenti prepoznaju apoteke i kao generatore otpada i kao potencijalna mjesta za održive prakse.
Pozitivni primjeri iz prakse:
- Digitalizacija: Smanjena upotreba papira kroz elektronske sisteme
- Vraćanje lijekova: Šeme za pravilno odlaganje
- "Zeleni timovi": U bolničkim apotekama (npr. višekratne torbe)
- Online sistemi: Digitalni kartoni pacijenata
Prepoznati izazovi:
- Značajno generiranje otpada
- Potreba za promjenom prakse
- Fokus na vidljivo smanjenje otpada
- Zanemarivanje upstream intervencija
Glavni nalaz: Studenti snažno podržavaju uključivanje održivosti u kurikulum, preferiraju interaktivne i iskustvene pristupe učenju.
Preferirani pristupi učenju:
- Gostujući predavači: Sa iskustvom iz stvarne prakse
- Terenske posjete: Organizacijama fokusiranim na održivost
- Iskustveno učenje: Vidjeti praktičnu primjenu
- Interaktivne aktivnosti: Radionice, zadaci, kvizovi
- Procjena znanja: Uključivanje u ispite i ocjenjivanje
Glavni nalaz: Iako prepoznaju važnost održivosti, studenti identificiraju značajne prepreke koje mogu ometati njenu primjenu.
Identificirane prepreke:
| Tip prepreke | Opis |
|---|---|
| Otpor pacijenata | Posebno stariji pacijenti ne vole promjene |
| Bihevioralna inercija | Teško je promijeniti ustaljene rutine preko noći |
| Pritisak u kurikulumu | Već prepun nastavni plan, konkurentski prioriteti |
| Neujednačena svijest | Neki farmaceuti vrlo svjesni, drugi uopšte ne |
| Radni pritisci | Opterećenost može usporiti implementaciju |
Glavni nalaz: Studenti naglašavaju da sistemska podrška, uključujući politiku, liderstvo i finansijske poticaje, je esencijalna za uspješnu integraciju održivosti.
Ključni omogućavajući faktori:
Liderstvo
- Profesionalno vodstvo
- Organizacijska podrška
- Primjer sa vrha
- Koordinacija kroz sektor
Resursi
- Adekvatno finansiranje
- Vrijeme i osoblje
- Edukativni materijali
- Tehnološka podrška
Poticaji
- Grantovi za održivost
- Nagrade za smanjenje otpada
- Prepoznavanje dobrih praksi
- Finansijski benefiti
Ključni statistički podaci studije
Numerički pregled
16 učesnika 6 tema 45 min prosječno trajanje 4 godine pokrivene 50% žene 50% muškarci
Diskusija i implikacije
Jaz između svijesti i obrazovanja
Studenti kroz sve četiri godine smatraju ekološku održivost uglavnom zanemarenom u kurikulumu. Iako bi se moglo očekivati da stariji studenti imaju veće pokrivanje kroz predavanja, prakse ili projektni rad, to nije bilo evidentno u njihovim iskazima.
Usko razumijevanje ekološkog uticaja
Naglasak studenata na inhalatorima i pakovanju odražava dominantne diskurse o održivosti u britanskom zdravstvu, gdje vidljiva pitanja na nivou potrošača često zasjenjuju uticaje proizvodnje i lanca snabdijevanja.
Što studenti znaju:
- MDI inhalatori imaju visok ugljeni otisak
- Blister pakovanja teško se recikliraju
- Vraćanje lijekova je važno za pravilno odlaganje
Što često ne znaju:
- Proizvodnja API je energetski intenzivna
- Farmaceutski otpad u vodama doprinosi antimikrobnoj rezistenciji
- Emisije iz lanca snabdijevanja premašuju otpad od pakovanja
Potreba za sistemskim pristupom
Studenti prepoznaju da će održivost u farmaciji biti uspješna samo uz podršku sistemskih pokretača kao što su politika, liderstvo i finansijski poticaji.
Važno: Individualna dobra volja sama po sebi neće biti dovoljna za pokretanje smislene promjene. Potrebna je institucionalna i politička posvećenost na više nivoa.
Glavni zaključci
Sedam ključnih zaključaka studije:
- Značajan jaz između svijesti i obrazovanja: Studenti prepoznaju važnost ekološke održivosti kao profesionalne odgovornosti, ali je minimalno integrisana u trenutne nastavne planove.
- Usko razumijevanje: Svijest je fokusirana na vidljive aspekte (otpad, pakovanje, inhalatori), a ne na sistemske probleme poput proizvodnje, transportnih lanaca i emisija.
- Potreba za iskustvenim učenjem: Studenti snažno preferiraju interaktivne, praktične pristupe (gostujući predavači, posjete, radionice) umjesto tradicionalnih predavanja.
- Sistemske prepreke zahtijevaju sistemska rješenja: Individualna dobra volja nije dovoljna - potrebno je vodstvo regulatornih tijela i univerziteta, uključivanje održivosti u akreditacijske standarde, te podrška kroz politiku, poticaje i resurse.
- Spreman potencijal: Studenti pokazuju otvorenost i entuzijazam za učenje o održivosti i primjenu u praksi, što predstavlja priliku za reformu kurikuluma.
- Profesionalna odgovornost: Farmaceuti imaju ključnu ulogu u smanjenju ekološkog otiska zdravstva kroz optimizaciju propisivanja, odgovorno odlaganje i savjetovanje pacijenata.
- Hitnost akcije: Bez strukturiranog obrazovanja o održivosti, farmaceuti će biti nepripremljeni da preuzmu svoju odgovornost u borbi protiv klimatskih promjena i zaštiti planetarnog zdravlja.
Praktične implikacije
Za farmaceutsko obrazovanje
- Strukturirano uključivanje ekološke održivosti u nastavne planove
- Korištenje konstruktivno usklađenog pristupa - povezivanje ishoda učenja, nastave i procjene
- Implementacija spiralnog kurikuluma gdje se principi održivosti ponavljaju kroz različite godine studija
- Uključivanje ekološke održivosti kao međupredmetne teme, a ne samostalnog predmeta
Za regulatorna tijela
- Uključivanje održivosti u akreditacijske standarde
- Jasno definisane smjernice i okviri
- Usklađivanje obrazovnih ciljeva sa nacionalnim ekološkim strategijama
- Podrška implementaciji kroz resurse i obuku nastavnika
Za farmaceutsku praksu
- Razvoj "zelenih" praksi u apotekama
- Proširenje šema vraćanja lijekova
- Optimizacija propisivanja sa ekološkim razmatranjem
- Edukacija pacijenata o održivom korištenju lijekova
Ograničenja studije
- Jedan univerzitet: Istraživanje provedeno samo na jednom univerzitetu u Sjevernoj Irskoj, što može ograničiti prenosivost nalaza
- Samoprijavljene percepcije: Mogućnost pristranosti u prisjećanju ili društvene poželjnosti u odgovorima
- Perspektiva studenata: Studija ne može utvrditi kako je održivost formalno ugrađena u kurikulum, već odražava kako je primljena i shvaćena od strane učenika
- Vremenski kontekst: Nacionalni prioriteti i politički konteksti utječu na percepciju održivosti
Preporuke za buduća istraživanja
- Istraživanje obrazovanja o održivosti preko više farmaceutskih škola
- Praćenje promjena u stavovima studenata tokom vremena
- Procjena efikasnosti različitih strategija iskustvenog učenja
- Istraživanje kako politika, poticaji i interdisciplinarna saradnja omogućavaju održive prakse u farmaciji
- Komparativne studije između različitih zemalja i obrazovnih sistema
Zaključak
Ova studija naglašava značajan jaz između prepoznavanja studenata farmacije ekološke održivosti kao profesionalne odgovornosti i njene ograničene integracije u trenutne nastavne planove.
Studenti su jasno izrazili potrebu za interaktivnim, praktičnim učenjem kako bi ojačali svoju kompetenciju i samopouzdanje u održivoj farmaceutskoj praksi.
Rješavanje ovog problema zahtijeva koordiniranu akciju preko obrazovnih, profesionalnih i političkih nivoa:
- Ugrađivanje održivosti u farmaceutske nastavne planove
- Usklađivanje institucionalnih prioriteta sa nacionalnim ekološkim ciljevima
- Pružanje liderstva i poticaja za omogućavanje promjene
Opremajući buduće farmaceute vještinama i motivacijom da djeluju kao ekološki čuvari, farmaceutsko obrazovanje može igrati ključnu ulogu u unapređenju održivog zdravstva i ublažavanju doprinosa farmacije klimatskim promjenama.
Izvor: Rajiah, K., & McArthur, A. (2025). Future pharmacists and climate action: a qualitative study of students' views on environmental sustainability in education and practice. International Journal of Clinical Pharmacy. https://doi.org/10.1007/s11096-025-02053-4
Veoma važna tema, iako u BiH pitanje ekologije haman i da ne postoji. Ova studija pokazuje koliko zaista svaki komadić društva može doprinositi zdravlju planete Zemlje. Žalosti me što za to dobro većina smatra da novčane nagrade i potsticaji bi doveli do provođenja mjera, a da svijest o važnosti zaštite okolišta je u tome, naprosto, nedovoljno. Voljela bih da svi mi više brinemo o našoj planeti prema savjesti 🙂