Samopouzdanje zdravstvenih radnika u upravljanju hroničnom bolešću bubrega
Presječna studija iz Saudijske Arabije - Fokus na farmaceute
O studiji
Trajanje: 6 mjeseci (1. septembar 2024 - 28. februar 2025)
Ukupno učesnika: 391 zdravstvenih profesionalaca
Dizajn: Presječna studija
Lokacija: Saudijska Arabija
Cilj istraživanja
Studija je imala za cilj procijeniti znanje i kompetencije zdravstvenih profesionalaca u Saudijskoj Arabiji u vezi s upravljanjem hroničnom bolešću bubrega (CKD), s posebnim fokusom na:
- Pregled i dijagnostiku CKD
- Kliničku prezentaciju i stadijume bolesti
- Komplikacije povezane s CKD
- Terapijske strategije i liječenje
Struktura učesnika
(204 učesnika)
(70 učesnika)
(43 učesnika)
(36 učesnika)
Profesionalno iskustvo učesnika
Glavni rezultati - farmaceuti
Nivo samopouzdanja po domenima
Ključno zapažanje: Samo 8.3% svih zdravstvenih profesionalaca (uključujući farmaceute) pokazalo je potpuno povjerenje u svim domenima upravljanja CKD.
Detaljni podaci po domenima
| Domen | Potpuno sigurno | Bez povjerenja | Status |
|---|---|---|---|
| Pregled i dijagnostika | 15.4% | 20.2% | Nizak |
| Stadijumi i prognoza | 4.7% | 25.3% | Kritičan |
| Komplikacije | 3.6% | 30.6% | Najniži |
| Upravljanje i liječenje | 4.4% | 10.2% | Nizak |
Faktori koji utiču na samopouzdanje
Pozicija farmaceuta
Regresijska analiza je pokazala da farmaceuti nisu pokazali statistički značajne razlike u odnosu na opšte ljekare (referentna grupa) u ključnim oblastima:
| Oblast | Odds Ratio (OR) | P-vrijednost | Značajnost |
|---|---|---|---|
| Odabir odgovarajućeg upravljanja CKD | 0.763 | 0.520 | Nije značajno |
| Razumijevanje ACE-I/ARB | 0.657 | 0.336 | Nije značajno |
| Iniciranje novijih agenasa (SGLT2-I) | 0.746 | 0.492 | Nije značajno |
Uticaj profesionalnog iskustva
Profesionalno iskustvo pokazalo se kao ključni faktor za povećanje samopouzdanja:
Dijabetolozi - najbolji rezultati
Dijabetolozi su pokazali značajno više samopouzdanje:
- 9.78× veće šanse za povjerenje u odabir upravljanja CKD (p = 0.002)
- 5.16× veće šanse za razumijevanje ACE-I/ARB (p = 0.014)
- 6.09× veće šanse za iniciranje novijih terapija (p = 0.006)
Detaljnija analiza po oblastima
1. Pregled i dijagnostika
Najviše povjerenje (RII = 0.619): Znanje o kriterijumima za dijagnozu CKD i dijabetičke bolesti bubrega
Drugo mjesto (RII = 0.618): Interpretacija testova uree i elektrolita
Treće mjesto (RII = 0.584): Sposobnost interpretacije omjera albumina i kreatinina u urinu (uACR)
2. Stadijumi CKD, klinička prezentacija i prognoza
Najviše povjerenje (RII = 0.646): Prepoznavanje znakova naprednog CKD
Drugo mjesto (RII = 0.643): Znanje o odgovarajućim koracima nakon dijagnoze
3. Komplikacije
Najviše povjerenje (RII = 0.765): Znanje o rizicima i komplikacijama povezanim s CKD i dijabetesom
Drugo mjesto (RII = 0.757): Svijest o bolesti bubrega kao multiplikatoru rizika za kardiovaskularne bolesti
4. Upravljanje i liječenje
Najviše povjerenje (RII = 0.697): Razumijevanje ciljeva krvnog pritiska
Drugo mjesto (RII = 0.673): Iniciranje lijekova za dijabetes poput SGLT2 inhibitora
Treće mjesto (RII = 0.672): Razumijevanje upotrebe ACE inhibitora i ARB-ova
Glavni zaključci studije
1. Varijabilno samopouzdanje: Samopouzdanje u upravljanju CKD među zdravstvenim profesionalcima u Saudijskoj Arabiji je varijabilno i pod snažnim uticajem profesionalne uloge i iskustva.
2. Farmaceuti neutralni: Farmaceuti nisu pokazali statistički značajno veće ili manje povjerenje u odnosu na opšte ljekare u ključnim oblastima upravljanja CKD, što ukazuje na potrebu za dodatnom edukacijom.
3. Dijabetolozi dominiraju: Dijabetolozi i zdravstveni radnici s 3-10 godina iskustva pokazali su značajno više povjerenje nego druge profesionalne grupe.
4. Iskustvo je ključno: Profesionalno iskustvo od 3-10 godina povezano je s progresivno većim povjerenjem u sve aspekte upravljanja CKD. Period od 7-10 godina pokazuje najviše nivoe samopouzdanja.
5. Kritično nizak nivo potpunog povjerenja: Samo 8.3% zdravstvenih profesionalaca bilo je potpuno sigurno u svim domenima, što naglašava značajan jaz u kliničkoj spremnosti.
6. Hitna potreba za edukacijom: Rezultati ukazuju na hitnu potrebu za ciljanim edukativnim intervencijama za jačanje povjerenja i kapaciteta u upravljanju CKD među zdravstvenim profesionalcima primarne zdravstvene zaštite, posebno farmaceutima.
7. Poboljšanje sistema upućivanja: Potrebno je uspostaviti jasnije puteve upućivanja i razviti protokole međuprofesionalne saradnje kako bi se osiguralo rano i odgovarajuće uključivanje nefrologa.
Implikacije za farmaceutsku praksu
- Kontinuirana edukacija: Farmaceuti trebaju imati pristup redovnim programima stručnog usavršavanja fokusiranim na upravljanje CKD
- Specijalizovane obuke: Potrebne su ciljane obuke za interpretaciju laboratorijskih nalaza (uACR, eGFR) i iniciranje RAAS inhibitora i SGLT2 inhibitora
- Međuprofesionalna saradnja: Jačanje saradnje s dijabetolozima i nefrolozima može poboljšati kompetencije farmaceuta
- Iskustvo kroz mentorat: Farmaceuti s više iskustva mogu mentorirati mlađe kolege u upravljanju CKD
- Protokoli i smjernice: Razvoj jasnih protokola za praćenje i upravljanje pacijentima s CKD u apotekama
- Rano otkrivanje: Farmaceuti mogu igrati ključnu ulogu u identifikaciji pacijenata s rizikom i njihovom pravovremenom upućivanju
Metodološke napomene
Snage studije:
- Velika veličina uzorka (391 učesnik)
- Raznovrstan uzorak različitih profesionalnih grupa
- Validiran upitnik
- Sveobuhvatna analiza različitih domena CKD upravljanja
Ograničenja:
- Prekomjerna zastupljenost farmaceuta (52.2%)
- Geografska koncentracija u Rijadu (57.8%)
- Oslanjanje na samo-procjenu samopouzdanja
- Presječni dizajn koji ograničava kauzalne zaključke
- Nedovoljna zastupljenost visoko iskusnih profesionalaca
Izvor: International Journal of Nephrology and Renovascular Disease 2025:18 325–336
Autori: Kanan M, AlOsaimi HM, Alanazi SS, et al.
Objavljeno: 27. novembar 2025