Samostalno propisivanje lijekova od strane apotekarskih farmaceuta za uobičajena klinička stanja
Scoping Review međunarodne literature: Karakteristike, ishodi i izazovi implementacije
Uvod i kontekst istraživanja
Kontekst: Zdravstvena praksa se globalno mijenja, a farmaceuti u zemljama poput UK, SAD, Kanade i Novog Zelanda preuzimaju sve veće odgovornosti u propisivanju lijekova. Ove inicijative imaju za cilj poboljšanje njege pacijenata, sigurnosti i dostupnosti lijekova.
U Ujedinjenom Kraljevstvu postoji jedinstvena nacionalna legislativa koja omogućava najširi obim samostalnog propisivanja u praksi već gotovo 20 godina. Od 2026. godine, svi novi farmaceuti u UK će biti kvalificirani kao nezavisni propisivači u trenutku registracije.
Ključne definicije
Uobičajena klinička stanja (CCCs)
"Širok spektar akutnih samograničavajućih stanja koja su kompleksnija za dijagnozu i liječenje nego manje tegobe i često zahtijevaju lijekove koji se izdaju na recept."
Primjeri: infekcije urinarnog trakta, kože, očiju, respiratornog sistema, dermatološka stanja
Nezavisni farmaceuti propisivači (PIPs)
Farmaceuti koji mogu autonomno propisivati lijekove koristeći profesionalnu ekspertizu i prosudbu u skladu sa prihvaćenom zdravstvenom praksom i terapijskim smjernicama.
Model: "Standard of care" - propisivanje bez unaprijed određenih protokola
Razlozi za ovaj review
Uprkos implementaciji usluga nezavisnog propisivanja u apotekama diljem UK (npr. NHS Pharmacy First Plus u Škotskoj), postoji ograničeno prihvatanje ovih usluga. To sugeriše diskonekciju između ponuđenih usluga i potreba pacijenata.
Problem: Dokazi o farmaceutima kao nezavisnim propisivačima za CCCs nisu bili razmotreni prije implementacije usluga. Ovaj scoping review ima za cilj popuniti tu prazninu u znanju.
Cilj istraživanja
Glavni cilj je bio provesti sveobuhvatan pregled za prikupljanje i karakterizaciju međunarodne literature o integraciji farmaceuta nezavisnih propisivača (PIPs) u apoteke za akutna uobičajena klinička stanja.
Istraživačka pitanja:
- Koje su karakteristike literature uključujući jurisdikciju (država, provincija/država/nacija), ciljeve studije, dizajn istraživanja, učesnike i uključena CCCs?
- Koji su glavni nalazi i ishodi?
- Koje su prijavljene barijere i facilitatori koji utiču na implementaciju PIPs za CCCs u apotekama?
Metodologija
Dizajn studije
Scoping review je slijedio okvir koji su predložili Arksey i O'Malley sa pet faza:
- Identifikacija cilja/objektiva istraživanja
- Identifikacija relevantnih studija
- Selekcija studija
- Kartiranje podataka
- Sažimanje i prijavljivanje rezultata
Baze podataka
Pretražene baze podataka:
- Medline
- International Pharmaceutical Abstracts (IPA)
- CINAHL (Cumulative Index to Nursing and Allied Health Literature)
- Cochrane Library
- NIHR PROSPERO
- Open Science Framework
- Google Scholar
Proces selekcije
Bitno: Sve faze pregleda obavljene su nezavisno od strane dva recenzenta, sa trećim recenzentom za rješavanje neslaganja.
Karakteristike uključenih studija
Geografska distribucija
Ključno zapažanje: Dominacija studija iz Kanade (70%) ukazuje na značajan nedostatak istraživanja iz drugih jurisdikcija, uključujući UK gdje postoji najširi obim samostalnog propisivanja.
Distribucija po kanadskim provincijama
Najčešće proučavana klinička stanja
| Kliničko stanje | Broj studija | Tip propisivanja |
|---|---|---|
| Nekomplikovane infekcije urinarnog trakta (UTI) | 4 | Antimikrobno |
| Streptokokna faringitis (GAS) | 1 | Antimikrobno |
| Infekcije gornjeg respiratornog trakta (URTI) | 2 | Antimikrobno |
| Celulitis | 2 | Antimikrobno |
| Konjunktivitis | 1 | Antimikrobno |
| Kontaktni dermatitis | 1 | Dermatološko |
| Shingles (herpes zoster) | 2 | Antivirusno |
| Otitis media | 1 | Antimikrobno |
Dominantan fokus: Većina studija (8 od 10) fokusirala se na antimikrobno propisivanje, što je u skladu sa globalnim zabrinutostima oko antimikrobne rezistencije i ulogom farmaceuta u antimikrobnom stewardship-u.
Detaljni pregled uključenih studija
Cilj studije
Evaluirati efikasnost, sigurnost i zadovoljstvo pacijenata sa procjenom i tretmanom nekomplikovanih UTI od strane farmaceuta.
Uzorak
39 apoteka u zajednici i 750 pacijenata
Ključni rezultati
Zaključak: Upravljanje nekomplikovanim UTI od strane farmaceuta je sigurno, klinički i troškovnoefikasno. Može učiniti zdravstveni sistem efikasnijim, ali su potrebne ekonomske studije.
Cilj studije
Evaluirati adekvatnost antimikrobnog propisivanja od strane farmaceuta za pacijente sa nekomplikovanim UTI.
Komparacija: Farmaceuti vs. Ljekari
| Pokazatelj | Farmaceuti | Ljekari |
|---|---|---|
| Terapija u skladu sa smjernicama | 95.1% | 35.1% |
| Trajanje liječenja | Kraće (optimalno) | Duže (sub-optimalno) |
| Upotreba fluorokinolona | Manje | Više |
Zaključak: Antimikrobno propisivanje od strane farmaceuta za nekomplikovane UTI je visoko skladno sa smjernicama što predstavlja važnu priliku za doprinos antimikrobnom stewardship-u. Budući rad treba evaluirati promjene u ukupnoj upotrebi antimikrobika i stopama rezistencije.
Cilj studije
Odrediti obim samo-prijavljivanog propisivanja od strane farmaceuta prije i tokom COVID-19 pandemije, te identifikovati barijere i facilitatore.
Uzorak i stopa odgovora
Svi 1,338 farmaceuta koji pružaju direktnu njegu pacijentima. Stopa odgovora: 14.2% (190 farmaceuta)
Ključni nalazi
Aktivnost propisivanja se povećala u nekoliko oblasti tokom pandemije, uključujući propisivanje za uobičajene tegobe, shingles i nekomplikovane cistitis.
Barijere (TDF v2 domene)
- Nedostatak nadoknade za farmaceute (Negativno pojačanje/Reinforcement)
- Nedostatak osoblja i izazovi radnog opterećenja
- Kontekst okruženja i resursi
Facilitatori (TDF v2 domene)
- Ukupna pozitivnost farmaceuta prema znanju i vještinama
- Socijalna/Profesionalna uloga i identitet
Zaključak: Samo-prijavljena aktivnost propisivanja od strane farmaceuta u apotekama se povećala od prije COVID-19 do tokom COVID-19. Budući rad i rad na politikama treba uključiti fokus na podršku ključnim facilitatorima i istražiti propisivanje farmaceuta iz perspektive pacijenta.
Cilj studije
Opisati aktivnost propisivanja farmaceuta i karakteristike pacijenata koji su koristili usluge propisivanja od strane farmaceuta.
Uzorak
1,182 farmaceuta propisivača koji su se brinuli za kohortu od 372,203 pacijenta tokom perioda od 3 godine (Oktobar 2016 - Mart 2020)
Najčešće propisivane usluge (najviši broj recepata)
- Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)
- Vakcine (ne-putničke)
- Upravljanje kontracepcijom
- Liječenje herpes zoster-a (shingles)
- Alergijski rinitis
Faktori pacijenata povezani sa većom upotrebom usluga
- Potreba za finansijskom pomoći
- Multi-komorbiditet
- Muški pol
- Veća starost
Zaključak: Usluge propisivanja od strane farmaceuta su se povećale. I dalje postoje prilike za bolje razumijevanje usluga propisivanja farmaceuta kako bi se osiguralo da se zadovolje potrebe pacijenata. Buduće istraživanje bi moglo procijeniti kvalitet propisivanja farmaceuta.
Cilj studije
Identifikovati odnos između barijera i facilitatora za propisivanje farmaceuta i samo-prijavljivane aktivnosti propisivanja koristeći Theoretical Domains Framework (TDF v2).
Uzorak
Svi registrovani farmaceuti (∼1,300). Odgovorilo 87 farmaceuta (većina žene, prosječno 18 godina prakse)
Tri TDF (v2) domene najjače povezane sa propisivanjem
Najveći efekat na aktivnost propisivanja: Domena VJEŠTINE (Skills)
Zaključak: TDF (v2) je bio koristan za identifikaciju ključnih determinanti koje utiču na propisivanje farmaceuta. Rezultati pružaju smjernice za menadžere apoteka koji žele povećati propisivanje farmaceuta. Potreban je budući rad za razvoj daljeg razumijevanja faktora.
Cilj studije
Koristiti decision-analytic model za ispitivanje potencijalnog ekonomskog uticaja uspostavljanja programa s naknadom za propisivanje manjih tegoba od strane farmaceuta.
Proučavana stanja
- Infekcije gornjeg respiratornog trakta (URTIs)
- Kontaktni dermatitis (CD)
- Konjunktivitis
Ključni rezultati
Model propisivanja od strane farmaceuta doveo je do ušteda za sve tri stanje djelimično kroz smanjenje u:
- Posjete hitnoj pomoći
- Posjete obiteljskom ljekaru
- Posjete walk-in klinikama
Zaključak: Omogućavanje farmaceutima da propisuju moglo bi potencijalno uštedjeti novac i spriječiti posjete ljekaru. Dvije strategije nadoknade mogu pružiti kreatorima politika rani uvid u potencijalni uticaj propisivanja farmaceuta i povezane uštede troškova.
Cilj studije
Istražiti iskustva PIPs koji pružaju uslugu i komisara odgovornih za finansijske resurse vezano za 'Independent Prescribers' Service' (IPS) u Walesu.
Uzorak
13 intervjua (9 nezavisnih farmaceuta propisivača; 4 komisara) provedenih u roku od 3 mjeseca od početka usluge
Pet glavnih tema
Pozitivne teme
- Iskustvo pacijenta i sigurnost
- Profesionalno osnaživanje i rebalansiranje radnog opterećenja GP ljekara
Izazovne teme
- Uloga i ograničenja remote konsultacija
- Finansiranje i poslovni model
- Funkcionalnost online sistema apteke i zapisa
Zaključak: PIPs imaju ključnu ulogu u podršci ishoda pacijenata kroz rebalansiranje upravljanja uobičajenim stanjima sa GP ordinacija na apoteke u zajednici. Za budući uspjeh potrebno je:
- Formalni putevi upućivanja
- Unapređenje radne snage (upskilling)
- Pristup medicinskim zapisima
- Pregovaranje o modelu finansiranja
Cilj studije
Evaluirati efekte i izvodljivost testiranja na Group A Streptococcus (GAS) pod vođstvom farmaceuta u apotekama.
Uzorak
7,050 pacijenata širom 204 participirajuće lokacije (214 apoteka)
Ključni rezultati
Zaključak: Testiranje na Streptococcus u apotekama može olakšati brz i odgovarajući pristup antibiotskoj terapiji, kao što je pokazano u regijama sa naprednim ovlaštenjima za propisivanje. Postoji spremnost javnosti da pristupi point-of-care uslugama i sposobnost farmaceuta da ubrzaju upravljanje pacijentima sa GAS.
Cilj studije
Ispitati nivo podrške za 'down-scheduling' odabranih antibiotika i evaluirati faktore koji određuju prikladnost propisivanja od strane farmaceuta za ograničeni spektar infekcija.
Uzorak
240 ruralnih i metropolitanskih farmaceuta u apotekama
Proučavane infekcije (case vignettes)
- Otitis media
- UTI u trudnoći
- Tonzilitis
- Hlamidijalni uretritis
- Celulitis
- Akutni pielonefritis
Nivo podrške
Adekvatnost izbora antibiotika: Više od 60% respondenta podržalo je prošireno propisivanje spektra antibiotika. Farmaceuti su pokazali visok nivo prikladnosti izbora antibiotika kada su se suočili sa različitim scenarijima kao vignette.
Zaključak: Profesionalna tijela trebaju razmotriti proširenje uloge farmaceuta oko propisivanja antibiotika za ograničeni spektar infekcija.
Cilj studije
Istražiti tipove infekcija i antibiotika koje su farmaceuti spremni i sigurni da propišu sa naglaskom na prikladnost i pouzdanje u propisivanju antibiotika.
Uzorak
240 nasumično odabranih farmaceuta iz okvira uzorka od 420 metropolitanskih i 163 ruralne apoteke. Stopa odgovora: 85 vraćenih upitnika
Proučavane infekcije
- UTI (nekomplikovane/rekurentne)
- Infekcija uha
- Celulitis
- Bakterijski sinuzitis
- Akne kod adolescenata
Rezultati prikladnosti izbora
Visoka prikladnost (75%)
- Nekomplikovane UTI
- Celulitis
- Akne kod adolescenata
Lošija prikladnost
- Bakterijski sinuzitis
- Pedijatrijska infekcija uha
- Rekurentne UTI
Zabrinutost: Bilo je 8 slučajeva neprikladnog propisivanja penicilin-baziranog antibiotika djetetu sa alergijom na penicilin (osip). Ovo ukazuje na potrebu za kontinuiranom edukacijom i kliničkim upravljanjem kvalitetom.
Zaključak: S obzirom na nivo znanja farmaceuta o antibioticima i njihovu pristupačnost zajednici, uloga u propisivanju mogla bi potencijalno popuniti prazninu u borbi protiv antimikrobne rezistencije kroz minimizaciju samo-dijagnoze i samo-upravljanja ograničenim infekcijama u zajednici.
Barijere i facilitatori prema CFIR okviru
Za sintezu različitih barijera i facilitatora korišten je Consolidated Framework for Implementation Research (CFIR) kao teorijski okvir. CFIR ima pet domena:
Aspekti 'stvari' koja se implementira
Eksterno okruženje u kojem postoji interno okruženje
Okruženje u kojem se inovacija implementira
Uloge i karakteristike pojedinaca koji implementiraju
Aktivnosti i strategije korištene za implementaciju
1. VANJSKO OKRUŽENJE (Outer Setting)
BARIJERE
- Regulatorni ograničenja - različita zakonodavstva između jurisdikcija ograničavaju obim prakse
- Ograničena ovlaštenja za propisivanje u nekim regijama (npr. Nova Scotia vs. Alberta)
- Nerealna očekivanja pacijenata i zahtjevi za dostupnošću
- Osiguranje i dostupnost - nedostatak pokrića osiguranja stvara finansijske barijere
- Nejasni modeli finansiranja - nedostatak konsultacija i jasnoće oko nadoknade
- Komercijalni interesi - uticaj komercijalnih faktora na odluke o propisivanju
FACILITATORI
- Zakonodavna podrška - jasno zakonodavstvo koje omogućava samostalno propisivanje
- Uklanjanje finansijskih barijera - osiguranje koje pokriva usluge farmaceuta
- Potencijal za uštede - smanjenje troškova kroz efikasniju isporuku zdravstvenih usluga
- Povećana dostupnost - lakši pristup zdravstvenoj zaštiti za pacijente
2. UNUTRAŠNJE OKRUŽENJE (Inner Setting)
BARIJERE
- Nejasan opseg prakse - nedovoljna jasnoća o tome šta farmaceuti mogu i ne mogu raditi
- Izazovi u interprofesionalnoj saradnji - loša komunikacija sa ljekarima i drugim zdravstvenim profesionalcima
- Nedostatak nadoknade - nedostatak kompenzacije za pružene usluge
- Radno okruženje - nedovoljan broj osoblja i povećano radno opterećenje
- Troškovi implementacije - troškovi za osoblje, obuku, opremu
- Nedostatak pristupa medicinskim zapisima pacijenata
- Administrativni teret - papirologija i komplikovani procesi fakturisanja
FACILITATORI
- Dostupnost obuke i edukacije - kontinuirane mogućnosti profesionalnog razvoja
- Angažman pacijenata/javnosti - pozitivan prijem od strane zajednice
- Pojačanje kroz nagrade ili podsticaje - finansijski ili drugi oblici motivacije
- Proširenje opsega apoteke - mogućnost za razvoj poslovanja
- Povoljan kontekst okruženja - podržavajuća radna atmosfera
- Pristup medicinskim zapisima - integrirani IT sistemi
3. POJEDINCI (Individuals)
BARIJERE
- Nedostatak prihvatanja od pacijenata - skepticizam prema farmaceutima kao propisivačima
- Nedostatak prihvatanja od ljekara - otpor drugih zdravstvenih profesionalaca
- Slab doživljaj znanja i vještina - nedovoljna samopouzdanost farmaceuta
- Potreba za gradnjom povjerenja - posebno za kompleksna stanja
FACILITATORI
- Vještine - visok nivo kompetencija farmaceuta
- Uvjerenja o pozitivnim posljedicama - vjerovanje da će propisivanje poboljšati ishode
- Jasan profesionalni identitet - jasna uloga i odgovornosti
- Spremnost za inovaciju - pozitivan stav prema promjenama
- Profesionalno iskustvo - povećano zadovoljstvo kroz proširene uloge
- Socijalni uticaji - podrška kolega i profesionalnih organizacija
4. PROCES (Process)
BARIJERE
- Nejasni ciljevi - nedostatak jasne vizije i očekivanja
- Kompleksna regulacija ponašanja - komplikovani procesi i procedure
- Papirologija - administrativno opterećenje dokumentacije
- Procesi fakturisanja trećim stranama - komplikovani sistemi naplate
- Geografska lokacija - razlike između urbanih i ruralnih područja
- Zabrinutost oko antimikrobnog stewardship-a - strah od prekomjerne upotrebe
FACILITATORI
- Smanjeno korištenje zdravstvenih resursa - manje posjeta ljekarima i hitnoj pomoći
- Postupno prihvatanje - postepeni rast tokom vremena
- Integracija u zdravstvene timove - dio šireg multidisciplinarnog pristupa
- Fleksibilan dizajn usluge - mogućnost prilagođavanja lokalnim potrebama
- Odgovarajući protokoli - jasne smjernice za praksu
- Inicijative za antimikrobni stewardship - doprinos racionalnoj upotrebi antibiotika
5. INOVACIJA (Innovation Characteristics)
BARIJERE
- Pretpostavke modela - nedostatak dokaza iz realnog svijeta
- Nejasni dokazi efikasnosti - potreba za više istraživanja
FACILITATORI
- Praksa zasnovana na dokazima - postojeći dokazi o sigurnosti i efikasnosti
- Adherencija na smjernice - visoka usklađenost sa kliničkim protokolima
Dichotomni aspekti - isti faktori mogu biti i barijere i facilitatori
- Regulativa: Regulatorni ograničenja su barijera, ali zakonodavna podrška je facilitator
- Finansije: Nedostatak finansiranja je barijera, ali potencijal za uštede je facilitator
- Medicinski zapisi: Nedostatak pristupa je barijera, ali pristup je facilitator
- Opseg prakse: Nejasan opseg je barijera, ali jasan profesionalni identitet je facilitator
Glavni zaključci scoping review-a
1. Oskudnost istraživanja
Pronađeno je samo 10 studija što jasno ukazuje na značajan nedostatak istraživanja u ovoj oblasti. Ovo je zabrinjavajuće s obzirom na globalnu ekspanziju farmaceutskog propisivanja.
2. Geografska neravnoteža
Većina dokaza dolazi iz Kanade (70%), gdje modeli propisivanja variraju između provincija ali su dobro razvijeni u kontekstu apoteka. Postoji značajan nedostatak dokaza iz UK, uprkos tome što UK ima najširi i najduži model samostalnog propisivanja.
3. Fokus na antimikrobno propisivanje
Većina studija (8 od 10) bavila se propisivanjem antimikrobnih lijekova, što je u skladu sa globalnim zabrinutostima oko antimikrobne rezistencije i ulogom farmaceuta u antimikrobnom stewardship-u.
4. Pozitivni klinički ishodi
Studije pokazuju:
- Visoku adherenciju na kliničke smjernice (95% vs. 35% kod ljekara)
- Klinički efikasno i sigurno propisivanje
- Visoko zadovoljstvo pacijenata
- Potencijalne finansijske uštede kroz smanjenje posjeta drugim zdravstvenim ustanovama
5. Višeslojne barijere
Identifikovane su značajne barijere na svim nivoima CFIR okvira:
- Makro nivo: Regulatorne barijere, nejasni modeli finansiranja
- Organizacioni nivo: Nedostatak osoblja, administrativni teret, nedostatak pristupa medicinskim zapisima
- Individualni nivo: Nedovoljna samopouzdanost, potreba za dodatnom obukom
6. Važnost konteksta
Implementacija se značajno razlikuje između zemalja i čak regiona unutar istih zemalja zbog različitih zakonodavstava, modela finansiranja, opsega prakse i pristupa IT sistemima.
7. Potreba za daljim istraživanjem
Hitno je potrebno:
- Teorijski zasnovano istraživanje implementacione nauke
- Fokus na rješavanje identifikovanih barijera
- Razvoj standardizovanih pristupa evaluaciji
- Istraživanje iz perspektive pacijenata
- Studije iz različitih geografskih regija, posebno UK
8. Praktične implikacije
Za uspješnu implementaciju potrebno je:
- Jasna zakonodavna podrška na nacionalnom nivou
- Transparentni modeli finansiranja i nadoknade
- Pristup medicinskim zapisima pacijenata
- Kontinuirana edukacija i mentorstvo
- Interprofesionalna saradnja i jasni putevi upućivanja
- Klinička upravljanja kvalitetom i evaluacija
Snage i ograničenja studije
SNAGE
- Prvi scoping review koji sintetizuje literaturu o integraciji PIPs za CCCs u apotekama
- Sveobuhvatna pretraga multiple baza podataka
- Korištenje CFIR okvira za sistematsku analizu barijera i facilitatora
- Nezavisna provjera od strane dva recenzenta u svim fazama
- Fokus na peer-reviewed objavljenu literaturu
- Prati PRISMA-ScR smjernice za prijavljivanje
OGRANIČENJA
- Isključena siva literatura, što znači da su neki radovi možda propušteni
- Samo radovi na engleskom jeziku
- Moguće propušteni radovi ako nisu koristili specifične termine pretraživanja
- Nije urađena procjena kvaliteta uključenih studija
- Heterogenost podataka onemogućava metaanalizu
- Fokus samo na "standard of care" model, isključeni su "government protocol" modeli
Preporuke za buduće istraživanje i praksu
Istraživačke prioritete
1. Implementaciona nauka
Potrebno je teorijski zasnovano istraživanje koje koristi okvire implementacione nauke kako bi se:
- Razumjeli mehanizmi uspješne implementacije
- Razvile intervencije specifične za kontekst
- Identificirale strategije za prevazilaženje barijera
- Evaluirala održivost programa
2. Perspektiva pacijenata
Nedostaje istraživanje koje ispituje:
- Stavove i percepcije pacijenata o propisivanju od strane farmaceuta
- Iskustva pacijenata sa uslugama
- Faktore koji utiču na prihvatanje usluga od strane pacijenata
- Ishode zadovoljstva i kliničke ishode iz perspektive pacijenata
3. Geografska raznolikost
Potrebne su studije iz:
- UK (uprkos najširem modelu, nedostaje istraživanja)
- Drugih evropskih zemalja
- Azije i drugih dijelova svijeta
- Komparativne studije između različitih modela
4. Ekonomske evaluacije
Potrebne su rigorozne ekonomske studije koje procjenjuju:
- Troškovnu efikasnost različitih modela
- Uticaj na ukupne zdravstvene troškove
- Povrat na investiciju (ROI)
- Dugoročnu održivost finansiranja
5. Klinički ishodi i sigurnost
Dugoročne studije koje prate:
- Stope nuspojava i sigurnosne incidente
- Uticaj na antimikrobnu rezistenciju
- Stope hospitalizacija i komplikacija
- Adherenciju na terapiju i dugoročne ishode
Preporuke za praksu
Za kreatore politika
- Razviti jasne nacionalne smjernice za opseg prakse
- Osigurati transparentne modele finansiranja
- Riješiti regulatorne barijere i osigurati konzistentnost
- Promovirati interprofesionalnu saradnju kroz politike
Za menadžere apoteka
- Osigurati adekvatnu kadrovsku popunjenost
- Implementirati sisteme za pristup medicinskim zapisima
- Pojednostaviti administrativne procese
- Kreirati podržavajuće radno okruženje
- Razviti kliničke upravljačke sisteme kvaliteta
Za farmaceute
- Angažovati se u kontinuiranoj profesionalnoj edukaciji
- Graditi odnose sa drugim zdravstvenim profesionalcima
- Dokumentovati i dijeliti najbolje prakse
- Učestvovati u istraživanjima i evaluacijama
- Promovirati usluge kod pacijenata i javnosti
Za obrazovne institucije
- Integrirati propisivanje u osnovni curriculum
- Pružiti post-registracione kurseve i sertifikate
- Razviti programe mentorstva
- Osigurati adekvatnu kliničku obuku
Finalni zaključak
Ovaj scoping review predstavlja prvi sveobuhvatan pregled međunarodne literature o integraciji farmaceuta kao nezavisnih propisivača za uobičajena klinička stanja u apotekama.
Uprkos pozitivnim nalazima vezanim za sigurnost, efikasnost i zadovoljstvo pacijenata, mali broj studija (samo 10) i brojne identifikovane barijere na različitim nivoima jasno ukazuju na značajne izazove u implementaciji.
Geografska koncentracija istraživanja u Kanadi i fokus na antimikrobno propisivanje naglašavaju potrebu za širim i raznovrsnijim istraživanjem koje će obuhvatiti različite jurisdikcije, modele prakse i klinička stanja.
Kompleksnost barijera - od makro regulatornih i finansijskih izazova do mikro individualnih i organizacionih faktora - zahtijeva multifacetni pristup koji uključuje kreatore politika, menadžere zdravstvenog sistema, obrazovne institucije i same farmaceute.
Ključna poruka: Postoje jasni dokazi o potencijalu farmaceuta kao nezavisnih propisivača da poboljšaju pristup zdravstvenoj zaštiti, doprinesu antimikrobnom stewardship-u i smanje opterećenje drugih dijelova zdravstvenog sistema. Međutim, realizacija ovog potencijala zahtijeva sistematsko rješavanje identifikovanih barijera kroz koordinirane napore na svim nivoima zdravstvenog sistema.
Potrebno je povećati napore u istraživanju i identifikovati načine za rješavanje izazova kako bi se omogućila šira implementacija i prihvatanje usluga nezavisnog propisivanja od strane farmaceuta u apotekama širom svijeta.