Znanje farmaceuta o dodacima ishrani - Pregled literature

Znanje farmaceuta o dodacima ishrani: Šta pokazuje literatura?

Dodaci ishrani su danas prisutni u gotovo svakoj apoteci, a farmaceuti su prvi kontakt potrošača kada je u pitanju savet o njihovoj upotrebi. Ali koliko farmaceuti zapravo znaju o ovim proizvodima? Kompleksna analiza 31 međunarodne studije donosi zabrinjavajuće, ali i poučne rezultate.

Pregled istraživanja

Metodologija: Sistematski pregled literature korišćenjem PubMed, Scopus i Web of Science baza podataka

31 studija analizirana

17 zemalja obuhvaćeno

2000-2025 period istraživanja

24 cross-sectional studije

Geografska distribucija studija

Azija (Saudijska Arabija, Iran, Jordan, Palestina...) 58%

Evropa (Bugarska, Hrvatska, Italija, Srbija, UK) 19%

Sjeverna Amerika (USA) 13%

Australija 10%

Ključni nalazi: Znanje farmaceuta

Opšti nivo znanja

Farmaceuti pokazuju nedovoljno do umjereno znanje o dodacima ishrani, što je zabrinjavajuće s obzirom na njihovu ulogu u savjetovanju pacijenata.

Praznine u znanju

Posebno izražen nedostatak znanja o nuspojavama, interakcijama sa lijekovima i farmakokinetici dodataka ishrani.

Iskustvo vs. znanje

Više radno iskustvo korelira sa boljim znanjem, ali iskusniji farmaceuti često se oslanjaju na manje pouzdane izvore informacija.

Nutritivna edukacija

Veliki deficit u osnovnim nutritivnim znanjima, što je ključno za kvalitetno savjetovanje o dodacima ishrani.

Stavovi farmaceuta

✓ Pozitivan stav prema dodacima ishrani

✓ Svjesnost o odgovornosti savjetovanja

✗ Nedostatak samopouzdanja

✗ Ograničeni resursi za edukaciju

Važno otkriće

Više znanja = bolja praksa: Studije jasno pokazuju direktnu korelaciju između nivoa znanja farmaceuta i kvaliteta njihove prakse u savjetovanju o dodacima ishrani. Farmaceuti sa boljim znanjem imaju pozitivnije stavove i pružaju kvalitetnije usluge pacijentima.

Identificirane barijere

1. Nedovoljna edukacija tokom studija Značajna varijabilnost u nutritivnoj edukaciji širom svijeta, sa široko rasprostranjenim mišljenjem da je trenutna obuka nedovoljna
2. Ograničen pristup pouzdanim informacijama Farmaceuti često nemaju pristup ažuriranim, znanstveno zasnovanim izvorima podataka o dodacima ishrani
3. Vremenski pritisak i visoko radno opterećenje Administrativne obaveze i velika frekvencija pacijenata smanjuju vrijeme dostupno za kvalitetno savjetovanje
4. Nedostatak kontinuirane edukacije Nedovoljno programa stalne stručne edukacije fokusiranih na dodatke ishrani i nutritivnu farmakoterapiju
5. Kulturne i jezičke barijere Ograničen pristup kvalitetnoj literaturi na maternjem jeziku i kulturološke razlike u percepciji dodataka ishrani
6. Ograničen pristup zdravstvenim podacima pacijenata Nedostatak integracije elektronskih zdravstvenih kartona u apotekama otežava kvalitetnu procjenu potreba pacijenata

Rizici za pacijente

Zašto je ovo važno?

Dodaci ishrani nisu lekovi – podliježu slabijoj regulativi i kontroli kvaliteta
Interakcije sa lijekovima često se previđaju ili ne prepoznaju
Potencijalne nuspojave mogu biti ozbiljne, posebno kod prekomjerne upotrebe
Samolječenje bez nadzora predstavlja rastući zdravstveni problem
Komercijalni interesi mogu utjecati na objektivnost preporuka

Vrijeme je za promjenu!

Kolege farmaceuti, ovi nalazi jasno ukazuju na jednu činjenicu:

Naše znanje o dodacima ishrani mora biti na višem nivou ako želimo zaista biti pouzdani savjetnici našim pacijentima.

Što možete učiniti već danas:

📚 Redovno čitajte stručnu literaturu – držite korak sa najnovijim istraživanjima o dodacima ishrani
🎓 Uključite se u programe kontinuirane edukacije – nutritivna farmakoterapija mora biti dio vaše stalne stručne nadogradnje
🔬 Koristite znanstveno zasnovane izvore – ne oslanjajte se samo na deklaracije proizvoda
🤝 Surađujte sa kolegama – razmjenjujte iskustva i znanja o složenim slučajevima
💡 Budite kritični – donosite preporuke na temelju dokaza, ne komercijalnih interesa
📖 Pratite međunarodne smjernice – EFSA, FDA i druge regulatorne agencije redovno objavljuju važne informacije

Pacijenti računaju na nas. Budimo na visini zadatka!

Preporuke za budućnost

Na akademskom nivou:

Integracija nutritivne edukacije u osnovne studije farmacije
Više praktičnog sadržaja o dodacima ishrani u kurikulumu
Naglasak na evidence-based pharmacy pristupu

Na profesionalnom nivou:

Obavezni programi kontinuirane edukacije
Razvoj stručnih smjernica za savjetovanje
Bolja interprofesionalna suradnja (farmaceuti-ljekari-nutricionisti)

Na sistemskom nivou:

Jačanje regulatornog okvira za dodatke ishrani
Pristup elektronskim zdravstvenim kartonima
Nacionalne politike koje prepoznaju ulogu farmaceuta

Zaključak

Ova opsežna analiza literature jasno pokazuje da farmaceuti imaju pozitivan stav i prepoznaju svoju ulogu u savjetovanju o dodacima ishrani, ali im nedostaje adekvatno znanje i resursi da tu ulogu kvalitetno ispune.

Ovo nije samo pitanje profesionalnog razvoja – riječ je o sigurnosti pacijenata. U vremenu kada tržište dodataka ishrani eksponencijalno raste (procjenjuje se na 414,52 milijarde USD do 2033. godine), uloga farmaceuta kao pouzdanih izvora informacija nikada nije bila važnija.

Poziv na akciju je jasan: kontinuirano učenje, pristup kvalitetnoj literaturi i evidence-based praksa moraju postati standard, ne izuzetak.

Izvor: Slavcheva, K., Staynova, R., Neycheva, N., & Kafalova, D. (2025). Community Pharmacists' Knowledge, Attitudes, and Readiness to Provide Counseling on Food Supplements—A Scoping Review. Nutrients, 17(23), 3754.