Od polipragmazije do prava propisivanja: kako je Slovenija izgradila model kliničke farmacije od nule
13 godina istraživanja, zakonskih reformi i kliničke prakse koje su promijenile ulogu farmaceuta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Šta se dogodi kada zdravstveni sistem shvati da ni liječnik ni farmaceut, svako zasebno, ne mogu riješiti problem koji zajedno stvaraju? U slučaju Slovenije, ta spoznaja pokrenula je jedno od najvažnijih istraživačkih i policy projekata u istoriji kliničke farmacije u centralnoj Evropi.
Priča počinje 2012. godine s malim pilot-projektom u sjeverozapadnoj regiji, a završava 2025. pilot-programom koji farmaceutima daje pravo samostalnog propisivanja lijekova. Između tih tačaka leži 13 godina mjerenih dokaza, zakonskih promjena i jednog jasnog pitanja koje postaje sve aktuelnije i za nas u regiji: kada i kako će ovo doći na Balkan?
Farmaceuti kao propisivači lijekova: iskustva iz Slovenije i perspektiva za zemlje Balkana
Pridruži se kolegama i kolegicama iz regije na prvom webinaru koji slovenačko iskustvo stavlja u balkanski kontekst.
Kapacitet webinara je ograničen na 100 mjesta — a već je pristiglo preko 200 prijava. Prijavi se odmah i osiguraj svoje mjesto.
Problem koji je tražio sistemsko rješenje
Početkom 2010-ih, Slovenija se suočila s jednim od gorućih problema modernih zdravstvenih sistema: nekontrolisanom polipragmazijom u starijoj populaciji. Slika je bila jasna — i zabrinjavajuća.
Zavod zdravstvenog osiguranja (HIIS) tada je već pokušavao rješavati problem edukacijom, indikatorima propisivanja i algoritmima. Ali bez kliničkog farmaceuta u srcu primarnog tima — sve je ostajalo na pola puta.
Regija Pomurje bila je idealna za pilot: najviša stopa polipragmazije u zemlji, nadprosječan udio starijih pacijenata i ispodprosječan životni vijek. Ako program zapriliča tamo — zapriliča svuda.
Pilot koji je sve promijenio
Decembra 2012. HIIS je službeno pokrenuo pilot "Farmaceut savjetnik" s budžetom od 191.000 EUR za trogodišnji program. Model je preuzet iz Holandije: jedan klinički farmaceut integrisan u tim od 8–12 ljekara opće prakse, redovni zajednički sastanci, standardizovani obrazac za pregled farmakoterapije.
Farmaceuti su radili u ordinacijama ljekara — ne u apotekama. Imali su pristup medicinskom dosijeu pacijenta. Ljekari su im mogli uputiti pacijente na konsultaciju. Farmaceut je pisao pregled s preporukama, ljekar je prihvatao ili odbijao. Bez propisivačke moći — samo znanje, argument i povjerenje.
Pet godina od ideje do refundiranja
Nakon uspješnog pilota, počeli su pravi pregovori — i pravi otpori. HIIS je u 2015. ušao u pregovore sa četiri ključna aktera: Ministarstvom zdravlja, Udruženjem zdravstvenih ustanova, Slovenačkom Komorom farmaceuta i Medicinskom komorom.
Pravilo je glasilo: svi moraju dati saglasnost — ili Vlada presudi. I tu je došlo do paradoksa koji vrijedi zapamtiti: Slovenačka Komora farmaceuta odbila je dati saglasnost — ne jer je program bio loš, nego jer je usluga bila smještena u ordinacije, a ne u apoteke.
Vlada je presudila u korist programa. Refundiranje je odobreno 2016.
Brojke koje su promijenile politiku
Paralelno s institucionalizacijom, klinički farmaceut Matej Stuhec izgradio je jedan od najopsežnijih istraživačkih korpusa o kliničko-farmaceutskim intervencijama u starijoj populaciji u ovom dijelu Evrope. Rezultati su bili konzistentni u svim studijama — i upravo ta konzistentnost je bila najsnažniji argument za kreatore politika.
Vidiš li potencijal ovog modela za Bosnu, Srbiju, Hrvatsku?
Na webinaru ćemo razgovarati o tome šta je od slovenačkog puta prenosivo u naš kontekst — i gdje početi.
Rezerviši mjesto →Webinar ima samo 100 mjesta, a već je pristiglo više od 200 prijava. Selekcija učesnika je u toku — ne čekaj.
Završni korak: pravo propisivanja
Do 2021. Stuhec je pisao da farmaceuti u Sloveniji ne mogu propisivati lijekove — ali da postoji potencijal za model po uzoru na Veliku Britaniju i SAD (Collaborative Practice Agreement). Svega tri godine kasnije, taj potencijal je postao stvarnost.
U periodu novembar 2024. – juni 2025. sproveden je prospektivni pilot u 4 ordinacije sa 119 pacijenata. Farmaceuti su radili u okviru pisanog sporazuma s liječnicima — predlagali su, pisali i pratili recepte. Prihvatanje od strane ljekara: 91,3%.
Šta nam ovo govori kao farmaceutima u regiji?
Slovenija je prošla kompletan put: od neprepoznate uloge farmaceuta u primarnoj zaštiti — do zakonski definisanog, refundiranog, a sada i propisivačkog mjesta unutar zdravstvenog tima. Put je trajao 13 godina i zahtijevao je upravo ono što je najteže: strpljenje, dokaze i sposobnost pregovaranja sa sistemom koji je nerado mijenjao pravila.
Za nas na Balkanu, ovo nije priča iz daleke budućnosti. Zdravstveni sistemi BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore suočeni su s istim problemom polipragmazije. Demografska slika je identična. Farmaceuti imaju isto znanje. Ono što nedostaje nije kompetencija — nedostaje sistemska volja, istraživački argumenti i profesionalna organizovanost koja može da otvori razgovor sa donosiocima odluka.
Slovenački model nije savršen i nije direktno prenosiv. Ali je dokaz da je moguće — i da put od pilota do prava propisivanja nije mitski san, nego planiran, dokumentovan, zakonski i klinički proces.
Farmaceuti kao propisivači lijekova: iskustva iz Slovenije i perspektiva za zemlje Balkana
Zajedno ćemo razgovarati o tome šta od slovenačkog modela možemo primijeniti u našim sistemima — i šta je prvi korak koji svako od nas može napraviti već sutra.
Kapacitet je striktno ograničen na 100 učesnika — a prijava je već više od dvostruko. Ako se još nisi prijavio, uradi to sada.