Struka · Komora · Kritički osvrt
Novi Pravilnik o stručnom usavršavanju magistara farmacije FBiH: šta je dobro, šta nije, i zašto nam treba javna rasprava
Komora magistara farmacije FBiH usvojila je 30. jula 2026. novi Pravilnik o bodovanju stručnog usavršavanja. Pročitali smo ga član po član, iz ugla farmaceuta koji svaki dan stoji iza recepture u oficini.
Novi Pravilnik o stručnom usavršavanju magistara farmacije FBiH, koji je Komora usvojila 30. jula 2026. godine, dobro rješava online edukaciju i oslobađanja za porodiljno odsustvo i bolest, ali loše vrednuje svakodnevnu praksu: lokalni seminari nose samo 0,5 do 2 boda po diskrecionoj odluci Komisije, a prijava nuspojave svega 0,1 bod, dok akademski angažman i skupa mobilnost donose i do 20 bodova. Zato ovaj tekst poziva Komoru na javnu raspravu prije konačnog usvajanja.
Prije nego krenete čitati
Tekst koji slijedi je lično mišljenje i recenzija mr.ph. Semir Mehović, apotekara iz prakse, a ne zvaničan stav Komore magistara farmacije FBiH niti bilo koje druge institucije.
Svrha ovog teksta nije napad, nego poziv na dijalog: da Komora što prije pristupi doradi Pravilnika tamo gdje je to potrebno, i da se ubuduće ovakve odluke, koje direktno određuju hoće li kolega zadržati licencu, prvo stave na javnu raspravu cijele struke, umjesto da izmjene ovako bitnog pravilnika radi nekolicina ljudi koji nisu radnička klasa iz apotekarskog sektora.
Upravni odbor Komore magistara farmacije Federacije BiH je na 18. sjednici, održanoj 30. jula 2026. godine, donio novi Pravilnik o stručnom usavršavanju za magistre farmacije (broj 01-P-135/26). Pravilnik je stupio na snagu istog dana i zamijenio je stari, iz 2022. godine.
Njime se propisuje da svaki magistar farmacije mora, u pravilu, svake godine skupiti najmanje 5 bodova stručnog usavršavanja, odnosno ukupno 30 bodova u periodu od šest godina, koliko traje jedno licencno razdoblje. Bodovi iz jednog razdoblja ne prenose se u naredno.
Šta je dobro, a šta loše u novom Pravilniku o stručnom usavršavanju?
Kliknite na dugme ispod i uporedite. Prvo dobre strane Pravilnika, zatim ono što bi po nama trebalo hitno mijenjati.
- Širok spektar priznatih oblika usavršavanja (član 4). Pored kongresa i konferencija priznaju se i projekti, mentorstvo, vođenje prakse studenata, objavljivanje radova, pa čak i prijava nuspojava. Sistem se formalno ne svodi samo na sjedenje na predavanju.
- Online usavršavanje je izričito dozvoljeno i regulisano (član 5), uz praćenje prisustva i evaluacioni upitnik ili test. Posebno je važno za kolege van velikih centara, kojima putovanje na skupove nije realna opcija.
- Oslobađanje od obaveze bodovanja za porodiljno odsustvo, tešku bolest (ličnu ili člana domaćinstva), rad u inostranstvu i obavljanje funkcije izbornog službenika (član 7, stav 3). Vrijedi posebno istaći da je i sindikalni odnosno profesionalni angažman prepoznat kao legitiman razlog za oslobađanje.
- Zabranjeno je bodovati predavanja s izričitim ciljem promocije proizvoda (član 6, stav 6). Princip je ispravan i štiti nezavisnost edukacije od farmaceutske industrije.
- Ograničenje na jedno bodovanje iste teme godišnje (član 6, stav 7) sprječava punjenje bodova ponavljanjem istog sadržaja.
- Jasno razrađene definicije formata (kongres, konferencija, simpozij, kurs, seminar, radionica), s konkretnim kriterijima trajanja i udjela praktičnog rada. Smanjuje se prostor za proizvoljno tumačenje.
- Razumni administrativni rokovi: Komisija odgovara organizatoru u roku 15 dana, godišnji plan i program se donosi do kraja decembra za narednu godinu, a Komora najavljuje priznata usavršavanja najmanje 7 dana unaprijed.
- Pravilnik je dostupan na sva tri jezika i oba pisma (član 23), što je korektno u kontekstu ustavnog uređenja zemlje.
- Najdostupnija kategorija ima najnesigurnije bodovanje. „Drugi oblici stručnog usavršavanja" (kurs, seminar, radionica, stručno predavanje), ono što je realno najdostupnije prosječnom apotekaru, jedina je stavka u cijeloj tablici bez fiksnog broja bodova: „0,5 do 2 boda, prema odluci Komisije" (član 15, tačka 11). Sve ostalo u Pravilniku ima unaprijed poznatu vrijednost.
- Farmakovigilanca je gotovo obezvrijeđena. Prijava nuspojave ili neispravnosti lijeka, vakcine ili medicinskog sredstva nosi samo 0,1 bod (tačke 30 do 35), iako je riječ o aktivnosti koja direktno štiti pacijenta.
- Ne postoji žalbeni postupak. Nijedan član ne predviđa pravo na prigovor na odluku Komisije, ni za organizatore ni za pojedinačne magistre. Član 22, stav 2 čak eksplicitno daje Komisiji „diskreciono pravo odbijanja bodovanja", bez obaveze obrazloženja. Kako bodovi direktno određuju hoće li kolega zadržati licencu, ovo je ozbiljan procesni propust.
- Nije jasno šta se dešava ako magistar ne dostigne 30 bodova. Posljedice po licencu nisu navedene u ovom dokumentu, što ostavlja kolege u neizvjesnosti.
- Godišnji minimum je mekano formulisan („u pravilu svake godine", član 7, stav 1), dok je stvarni prag kumulativan na 6 godina (član 7, stav 2). Nije jasno sankcioniše li se propust u pojedinačnoj godini.
- Taksa za organizatore favorizuje velike i institucionalne aktere. Organizator besplatnog usavršavanja plaća Komori 1.000 KM (500 KM za ponovljeno održavanje, član 11), dok su saradnički fakulteti i partnerske kantonalne komore te obaveze oslobođene. To potencijalno guši baš onu jeftinu, lokalno dostupnu edukaciju koja je najpotrebnija prosječnom apotekaru.
- Propust organizatora kažnjava sve učesnike. Ako organizator ne otkloni administrativne nedostatke u roku 15 dana, cijelo usavršavanje se poništava (član 12, stav 5 i 6), a s njim i bodovi svih magistara koji su prisustvovali, bez ikakve njihove krivice.
- Komisija se imenuje bez jasnih kriterija. Predsjednika i dva člana imenuje Upravni odbor (član 6), bez ijednog navedenog kriterija stručnosti ili zastupljenosti sektora (javne i privatne apoteke, bolnička farmacija, akademska zajednica), na mandat od četiri godine koji se može ponavljati neograničeno.
- Kriterij „promocije proizvoda" nije razrađen. Član 6, stav 6 zabranjuje bodovanje promotivnih predavanja, ali ne definiše ko i na osnovu čega procjenjuje da je nešto promocija, niti postoji mogućnost prigovora na takvu odluku.
Kako Pravilnik stimuliše, a kako destimuliše farmaceute u praksi?
Bodovni sistem šalje jasnu poruku o tome šta Komora, barem prema brojkama, smatra vrijednim. Evo šta se stvarno isplati, a šta ostaje gotovo neprimijećeno.
Stimulisano
- Akademski angažman: doktorat 20 bodova, rad u časopisu indeksiranom u Web of Science 15 bodova, autor knjige 15 bodova, specijalizacija u zdravstvu 15 bodova.
- Predavač na međunarodnom kongresu: 14 bodova. Jedan nastup nosi gotovo polovinu cijelog šestogodišnjeg minimuma.
- Skupovi u organizaciji same Komore sistematski nose više bodova nego identičan format van nje.
Destimulisano
- Lokalni kurs, seminar ili radionica: samo 0,5 do 2 boda, i to prema odluci Komisije, bez garancije i bez formule.
- Prijava nuspojave ili neispravnosti lijeka: 0,1 bod, iako svakodnevno štiti pacijenta na šalteru apoteke.
- Saradnja na projektu (a ne vođenje): samo 0,5 boda, premalo za stvarnu razliku u odgovornosti.
- Zaposleni farmaceut bez akademske afilijacije i budžeta za putovanja praktično nema realan put do velikih kategorija bodova.
Brojevi koji pokazuju nesrazmjer u bodovanju
Kada se konkretne stavke iz bodovne tablice postave jedna pored druge, nesrazmjer postaje očigledan.
| Aktivnost | Bodovi | Za poređenje |
|---|---|---|
| 1 rad u Web of Science časopisu | 15 | jednako kao 150 prijavljenih nuspojava (150 × 0,1) |
| Predavač na 1 međunarodnom kongresu | 14 | 7 do 28 puta više od 1 lokalnog seminara ili radionice (0,5 do 2) |
| Pasivni učesnik na međunarodnom kongresu | 10 | 100 puta više od 1 prijave nuspojave (0,1) |
| Nacionalni kongres izvan organizacije Komore | 4 / 2 | isti format u organizaciji Komore nosi 10 / 6, dvostruko više samo zbog organizatora |
| Doktorat nauka (jednokratno) | 20 | dvije trećine cijelog šestogodišnjeg praga iz jednog dostignuća |
Zaključak
Ovaj Pravilnik je administrativno uredan i sadrži nekoliko istinski dobrih rješenja: oslobađanja za porodiljno odsustvo i bolest, priznavanje online edukacije, zabranu bodovanja promotivnih predavanja. Ali njegov najveći problem nije u onome što priznaje, nego u tome kako vrednuje. Sistem sistematski nagrađuje akademski prestiž i skupu, teško dostupnu mobilnost, dok svakodnevnu, lokalnu i klinički relevantnu praksu prosječnog zaposlenog apotekara ostavlja u najslabije vrednovanoj i jedinoj potpuno diskrecionoj kategoriji.
Konkretno, evo šta bi trebalo promijeniti:
- Uvesti fiksnu vrijednost, ili barem transparentnu formulu prema broju sati, za kategoriju „drugi oblici stručnog usavršavanja", umjesto potpuno diskrecionog raspona.
- Realnije vrednovati farmakovigilancu. Bod od 0,1 ne odražava stvarni značaj i vrijeme uloženo u prijavu nuspojave.
- Uvesti žalbeni postupak (rok, obrazloženje, drugostepeno tijelo) za odluke Komisije, i za organizatore i za pojedinačne magistre.
- Preispitati sistem takse za organizatore besplatnih usavršavanja kako ne bi nesrazmjerno pogađao male, lokalne organizatore u odnosu na akademske i partnerske institucije koje su unaprijed oslobođene.
- Omogućiti magistru da samostalno dokaže prisustvo skupu i naplati bodove, čak i ako organizator ne ispuni svoju administrativnu obavezu u roku.
- Jasno definisati posljedice nedostizanja 30 bodova u licencnom periodu, radi pravne sigurnosti članstva.
Zato ponavljamo poziv s početka teksta: promjene koje direktno određuju sudbinu licence hiljada kolega ne bi trebalo usvajati preko noći, na jednoj sjednici Upravnog odbora. Ovakav Pravilnik zaslužuje javnu raspravu struke prije usvajanja, ne popravke poslije. Nadamo se da će Komora prepoznati ovu priliku i što prije pristupiti doradi.
Koji su izvori za ovaj tekst?
- Pravilnik o stručnom usavršavanju za magistre farmacije, broj 01-P-135/26, Komora magistara farmacije Federacije BiH, usvojen na 18. sjednici Upravnog odbora 30. jula 2026. godine. [IZVOR: dodati link ka zvaničnom PDF-u/objavi na stranici Komore]
- Prethodni Pravilnik o stručnom usavršavanju za magistre farmacije, Komora magistara farmacije Federacije BiH, 2022. godina. [IZVOR: dodati link ka zvaničnom PDF-u/objavi na stranici Komore]
Često postavljana pitanja
Kada je novi Pravilnik stupio na snagu?
Pravilnik o stručnom usavršavanju za magistre farmacije FBiH, broj 01-P-135/26, usvojio je Upravni odbor Komore magistara farmacije FBiH na 18. sjednici održanoj 30. jula 2026. godine, i stupio je na snagu istog dana, zamijenivši prethodni Pravilnik iz 2022. godine.
Koliko bodova stručnog usavršavanja je potrebno sakupiti?
Prema Pravilniku, svaki magistar farmacije treba, u pravilu, godišnje sakupiti najmanje 5 bodova, odnosno ukupno 30 bodova tokom cijelog šestogodišnjeg licencnog razdoblja. Bodovi iz jednog razdoblja se ne prenose u naredno, a Pravilnik eksplicitno ne navodi šta se dešava ako magistar ne dostigne taj prag.
Priznaje li se online stručno usavršavanje?
Da, član 5 Pravilnika izričito dozvoljava i reguliše online usavršavanje, uz obavezno praćenje prisustva i popunjavanje evaluacionog upitnika ili testa. Ovo je posebno važno za kolege van velikih gradskih centara, kojima redovno putovanje na kongrese i seminare nije realna ili finansijski isplativa opcija.
Može li se uložiti žalba ako Komisija odbije bodovati neko usavršavanje?
Trenutno ne. Pravilnik u članu 22, stav 2 daje Komisiji diskreciono pravo odbijanja bodovanja bez obaveze obrazloženja, a nijedan član ne predviđa formalni žalbeni postupak, ni za organizatore ni za pojedinačne magistre farmacije. Ovo je jedan od glavnih razloga zašto ovaj tekst poziva na doradu Pravilnika.
Zašto prijava nuspojave nosi samo 0,1 bod?
Pravilnik u tačkama 30 do 35 vrednuje prijavu nuspojave, vakcine ili neispravnosti medicinskog sredstva sa svega 0,1 bod po prijavi, iako je riječ o aktivnosti koja direktno štiti pacijenta. Autor teksta smatra da ovo ne odražava realan značaj farmakovigilance u svakodnevnoj apotekarskoj praksi.
Šta vi mislite?
Kako vama izgleda ovaj bodovni sistem u praksi? Javite nam svoje iskustvo i prijedloge u Edu Pharma Community, jer se pravila struke najbolje mijenjaju kad progovori struka.
Za više o pravima i obavezama magistara farmacije, pogledajte i naš tekst o licenciranju i stručnom usavršavanju farmaceuta na portalu.
Autor: mr. ph. Semir Mehović, osnivač Edu Pharma Community i sindikalni povjerenik u JU Apoteke Sarajevo.
Izvor: Pravilnik o stručnom usavršavanju za magistre farmacije, broj 01-P-135/26, Komora magistara farmacije Federacije BiH, 30. juli 2026.
Objavljeno: august 2026. · Ažurirano: august 2026.